Eric Louette

• Eric Louette, savjetnik za teret i logistiku; koordinator je projekta prijevoza robe i logistike u radnoj skupini za inteligentni transport u francuskom Odjelu za promet Ministarstva za ekološku i solidarnu tranziciju.

  Jedan od projekata na kojem danas radi jest razvijanje sustava za interoperabilne i multimodalne telematičke sustave koji se primjenjuju na upravljanje teretom i flotama, ali i na drugim područjima francuskih i europskih pitanja: mogućnost pronalaženja, praćenje i pronalaženje satelitskim sustavima; ovrha; zaštita i sigurnost; ugrađeni alati za kamione; digitalizirana i standardizirana rješenja za transport: e-dokumenti i procedure. Nadalje, uključen je u programe Europske unije: e-Freight, praćenje i pronalaženje vozila i tereta (CORE, AEOLIX), urbane isporuke robe, Forum za digitalni transport i logistiku.

  U okviru međunarodnih razmjena prisutan je na godišnjim međunarodnim i europskim ITS svjetskim kongresima od 2003. (Madrid) do 2016. (Melbourne) i od Budimpešte (2004.) do Strasbourga (2016.), sudjeluje na seminarima za digitalizirani međunarodni lanac opskrbe (Quito, Taifi, Kuala-Lumpur, Hong-Kong, Kyoto, Shenzen) i forumima za implementaciju ICT u transportnim i logističkim sektorima (Lille, Batna – Alžir, Sousse – Tunis, Ryad – Saudijska Arabija, …).

  Prethodno relevantno iskustvo:

  • EVI (Electronic Vehicle Identification – elektroničko prepoznavanje vozila) – ERTICO – oznake za identifikaciju vozila;
  • GEOFENCE-MD (Great Lyon, Renault Trucks) za urbane isporuke opasnih tvari i TEMPO-ARTS (Napredni cestovni promet na jugozapadu) euro-regionalni program za praćenje i pronalaženje opasnih tereta (DG) i živih životinja;
  • MITRA (STREP Europske komisije o upravljanju rizicima opasnih tereta), MADAMA (sustav upravljanja rizicima transporta opasnih tereta u mediteranskom području – 2006-2007), SCUTUM (GNSS sustav praćenja i pronalaženja u Italiji, Austriji i Francuskoj – 2011.), u suradnji s Centrom Etudes Techniques du Sud Ouest (CETE SO);
  • Savjetnik u radionici telematike UNECE-vog zajedničkog sastanka za regulaciju prijevoza opasnih tereta i UNCEFACT;
  • PREDIT WP04 (teret i logistika), polovi konkurentnosti i klastera: ekspertize prijedloga za poboljšanje multimodalnih, učinkovitih i CO2-prihvatljivih prijevoza;
  • Ugrađeni sustavi u kamionima: studija o povratu ulaganja za male i srednje prijevozničke tvrtke (2008);
  • ASEAL (Savez Azije i Europe): program bez papira za opskrbni lanac i olakšavanje razmjene između svih javnih i privatnih operatera, posebice na koridoru Francuska-Kina;
  • E-FREIGHT: Europski program za dokumente bez papira (tovarni list) i jedinstveno sučelje sljedeće generacije;
  • CORE (Consistently Optimised REsilient Secure Global Supply-Chains – dosljedno optimiziran elastičan i siguran globalni lanac nabave) FP7 projekt (2014.-2018.);
  • DTLF (Digitalni transportni i logistički forum) Program EC / DG-MOVE (2015.-2018.)

   

  Istodobno sudjeluje u programu obuke za škole građevinarstva (ECE Paris, ENTPE Lyon, CNAM, Ecole Centrale de Lille, ESC Clermont i Rouen) te podučava TIC i ekonomiku transporta na Sveučilištu Pariz 12, kao što je to radio na više sveučilišta i istraživačkih tijela zapadne i srednje subsaharske Afrike, od 1980. do 1993. godine.

  Eric Louette je završio poslijediplomske studije iz međunarodnog prava (Institut du Droit des Affaires – Aix-en-Provence), upravljanja projektima (Bordeaux 1) i ekonomike transporta (Lyon 2).

   

   

  Forum za digitalni promet i logistiku: program za digitalnu transparentnost i interoperabilnost

   

  I – Inicijativa Europske komisije

  Forum je savjetodavno tijelo koje okuplja dionike u multimodalnom okruženju radi postizanja zajedničkog stajališta u odnosu na digitalni transport i logistiku u općem kontekstu Jedinstvenog digitalnog tržišta te radi identifikacije inicijativa i konkretnih preporuka za relevantne europske politike i zakonodavstvo. Forum traje tri godine i okuplja dionike na europskoj i međunarodnoj razini. Uz plenarno zasjedanje, Forum obrađuje posebne teme u obliku radnih skupina u okviru četiri trenutno identificirana izazova digitalizacije.

  Forum je platforma za koordinaciju i suradnju među dionicima (operatori, pružatelji logističkih usluga, javna tijela, vlasnici robe, pružatelji tehnologije) s intermodalnom i intersektorskom perspektivom koja pruža ekspertizu i izlaže zahtjeve korisnika u vezi daljnje digitalizacije transporta i logistike te po mogućnosti pomaže u pripremi/implenetaciji zakonodavstva EU.

  1.1 Interoperabilnost sustava i standarda (uključujući strukturu upravljanja) – za aktivno povezivanje svih aktera

  

   

  1.2 Prihvaćanje elektroničkih dokumenata – za sve javne i privatne aktere na tržištu;

   

  

  1.3 Pametno korištenje dostupnih elektroničkih podataka kako bi se stvorila dodana vrijednost za gospodarstvo EU – planiranje prilagođeno podacima u stvarnom vremenu; dopuštanje privatnim akterima da koriste javne podatke; upravljanje, dijeljenje, iskorištavanje podataka i novi modeli poslovanja i usluga dodane vrijednosti; razvoj zajedničkih sustava podatkovnih platformi;

   

  

  1.4 Pouzdano okruženje – kibernetička sigurnost, povjerljiva treća strana (TTP, trusted third party) i e-Potpis.

  Ustrojstvo CORE (F57 EC) WP16 praćenja (Tracking&Tracing) prijevoza opasnog tereta

   

  

   

  II – Glavne stavke

   2.1 e-Dokumenti: potreban je napredak kako bi se omogućilo korištenje prijevoznih dokumenata: u nekim zemljama, pojedini propisi na nacionalnoj razini priječe korištenje elektroničkih prijevoznih dokumenata. Francuska je pristupila e-CMR protokolu u studenom 2016. Nadalje, ponovno korištenje već podnesenih informacija omogućuje djelotvornost i smanjuje troškove. Primjerice, u slučaju prijevoza morem, zahvaljujući eManifestu, brod prilikom ulaska u EU pružit će informacije samo jednom; te informacije će se ponovno koristiti od luke do luke, po potrebi;
  2.2 Velike podatkovne platforme u oblaku i nove mogućnosti: Velike količine podataka se stvaraju u postojećim sustavima (big data – strukturirani i nestrukturirani podaci). Velik je potencijal i nužna potreba za širim korištenjem tih podataka u logističkom lancu, u kombinaciji sa sigurnosnim alatima (zaštita podataka, kibernetička sigurnost itd.), adekvatnim upravljanjem podacima, modelima poslovanja (npr. pri dijeljenju podataka ili sredstava), kontrolom transparentnosti i cjelovitosti. To omogućuje opskrbu krajnjih korisnika detaljnim informacijama, unaprjeđenje procesa u stvarnom vremenu odnosno unapređuje predvidivost prijevoznih operacija. Sve ovo su teme koje bi Forum trebao razmotriti;
  2.3 Internet stvari: Do 2020., oko 50 milijardi uređaja će biti povezano brzim internetom, ne samo mobilni telefoni. Primjerice, bolje iskorištavanje digitalnih tehnologija može omogućiti lučkim vlastima povećanje kapaciteta bez povećanja prostora. Drugi primjer bila bi stvarna inovacija koja bi se postigla putem prekogranične pretrage i praćenja (tracking&tracing). I dok je praćenje (track&trace) predmeta stari alat na nacionalnoj razini, ono bi zaista bilo inovacija za poslove na prekograničnoj razini. Digitalne tehnologije se brzo razvijaju. Prema tome, važno je razmišljati o tome tko je u “iznenađujućem susjedstvu” – koje organizacije iz vanjskog sektora mogu postati konkurencija, što bi se moglo dogoditi u, primjerice, automobilskoj industriji;

  2.4 Sustav jedinstvenog sučelja (single window): Veliki izazov dijeljenju podataka predstavljaju aktivnosti na razinama business to government (B2G) i government to government (G2G): sudionici Foruma smatraju da državne administracije nedovoljno dijele podatke te da manjka djelotvornosti u isporuci. Vlade su pozvane da potiču korištenje sustava jedinstvenog sučelja.

  2.5 Pilot projekti na TEN-T koridoru: Pilot projekti su potrebni kako bi pokazali potencijalne koristi digitalnog prijevoza. TEN-T koridori mogli bi predstavljati odgovarajući okvir na kojem bi takvi pilot projekti mogli biti implementirani i koordinirani.
  Na kraju, razmatraju se socijalni aspekti digitalizacije jer treba uzeti u obzir da ona ima učinke i na društvo. Prihvaćanjem digitalnih tehnologija moglo ponestati potrebe za nekim vrstama poslova, dok bi se drugi mogli stvoriti zahvaljujući razvoju novih usluga dodane vrijednosti.  Osim toga, bit će potrebna ulaganja i u ljudski kapital kako bi se osiguralo da radna snaga ima potrebna znanja i vještine.
  III – Zaključak

  U postojećoj situaciji postoje standardi koji vode do zatvorenih sustava zbog različite implementacije, dok je s druge strane teško usporediti ili proširiti postojeće platforme i infrastrukture koje pripadaju različitim subjektima u sustavu.

  Cilj modela integriranih sustava jest podržati inovativnost u interoperabilnosti i stvoriti otvorenu infrastrukturu za kontrolirano dijeljenje podataka između pružatelja logističkih usluga i njihovih klijenata, udovoljavajući pritom zahtjevima nadležnih tijela.

  Model integriranih sustava temeljio bi se na ponovnom korištenju postojećih (otvorenih ili de-facto) standarda te raspoloživih platformi i njihove funkcionalnosti, i bio bi tehnološki samostalan, što bi omogućilo ugradnju specifičnih rješenja, primjerice blockchain tehnologije. Takav pristup bi zadovoljio poslovne potrebe omogućujući standardizirane usluge koje povećavaju tržišni potencijal dobavljača i sprečavaju nastanak ovisnosti korisnika o pojedinom prodavatelju.

  Konceptualni interoperabilni pristup uveden je u odnosu na protok interakcija između kupaca i pružatelja usluga (shema transakcija) na temelju minimalnih skupova podataka. Konceptualna interoperabilnost, temeljena na poslovnim procesima, omogućila bi kontrolirano dijeljenje podataka za potrebe poslovanja između bilo koje dvije strane.

  Opći koncept za uobičajenu platformu:

   

  

   

   

  Popis literature:

  1 European Commission – DG-Move – Digitised Transport&Logistics Forum – 2016/17

  2 29th Forum UN/CEFACT – UNECE (Geneva) 27-31 March 2017

  3 E. Louette, Presentations  for the SIS at the ITS worldcongress 2016 Melbourne, the UN/CEFACT 29th Forum and the SITL (Paris March 2017)

  4 S. Eckartz, W. J. Hofman, and A. F. v. Veenstra], “A decision model for data sharing,”

  presented at the Electronic Government (EGOV), Dublin, 2014

  5 B. Klievink, E. Van Stijn, D. Hesketh, H. Aldewereld, S. Overbeek, F. Heijmann, et al., “Enhancing Visibility in International Supply Chains: The Data Pipeline Concept”, International Journal of Electronic Government Research, vol. 8, pp. 14-33, 2012