Maja Markovčić Kostelac

• Mr. sc. Maja Markovčić Kostelac je državna tajnica za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH. Rođena je 1966. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine. Magistrirala je 2008. godine na Poslijediplomskom studiju pomorskog prava i prava mora na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu obranivši radnju na temu Primjena Međunarodne konvencije o balastnim vodama, 2004. u zatvorenim i poluzatvorenim morima sa posebnim osvrtom na Jadran. Od 1990. do 1993. godine bila je zaposlena u Skupštini grada Zagreba na poslovima međunarodne suradnje i protokola, potom je od 1993. do 2014. godine radila u Ministarstvu nadležnom za poslove pomorstva na različitim poslovima kao savjetnica, načelnica Odjela za međunarodne i pravne poslove, načelnica Odjela za sigurnost plovidbe,  v.d. ravnateljice Uprave pomorstva i načelnica Sektora za pomorsku plovidbu, međunarodne i pravne poslove. Od 2014. do 2016. godine ravnateljica je Udruge hrvatskih poslodavaca brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum gdje radi na promicanju interesa hrvatskih brodara i razvoja pomorstva uopće. Sudjelovala je kao članica ili voditeljica hrvatskog izaslanstva na brojnim diplomatskim konferencijama, na sjednicama odbora Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada, bila je supredsjedatelj Konferencije država stranaka UNCLOS Konvencije, sudjelovala je u pripremi i pregovorima radi zaključivanja dvostranih međunarodnih ugovora u području pomorstva te je sudjelovala u pregovorima radi pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u području pomorstva (Poglavlje 14 i Poglavlje 21). Radila je na izradi gotovo cjelokupnog hrvatskog pomorskog zakonodavstva, a posebno Pomorskog zakonika, Zakona o lukama i pomorskom dobru, Zakona o sigurnosnoj zaštiti brodova i luka te nizu podzakonskih propisa te zakona o ratifikaciji međunarodnih konvencija u području pomorstva.  Članica je Hrvatskog društva za pomorsko pravo te Znanstvenog vijeća za pomorstvo HAZU. Nacionalni je koordinator GLOBALLAST Projekta za Hrvatsku, a sudjelovala je kao ekspert i u više međunarodnih projekata u području pomorstva. Predavala je na Odjelu za pomorstvo Sveučilišta u Zadru, na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Pomorskom fakultetu u Rijeci. Predavala je i na Međunarodnoj pomorskoj akademiji u Genovi i Malmou te je bila predavač/izlagatelj  više stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavila je više stručnih i znanstvenih radova iz područja međunarodnog pomorskog prava, sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša u domaćim i međunarodnim publikacijama.

   

  Alternativna goriva u pomorskom prometu: Pogled iz Hrvatske

  U članku se daje pregled hrvatskog zakonodavnog okvira kojim se regulira područje alternativnih goriva u prometu i prenosi Direktiva EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (tzv. AFI direktiva). Zakonodavni okvir u pitanju sastoji se od dva dijela: Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, usvojen u prosincu 2016., i njegovog podzakonskog akta: Vladine Odluke o usvajanju Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu (NPF), usvojene u travnju 2017. godine.

  Kako je politika alternativnih goriva izvrstan primjer međusektorske politike, pri čemu glavna zapreka može biti fragmentiranje planiranja politike na horizontalni i vertikalni faktor, članak se usredotočuje na nacionalni sustav koordinacije za planiranje i provedbu politika postavljen Zakonom i dalje razrađen NPF-om.

  Članak / prezentacija također uzima u obzir hrvatske minimalne infrastrukturne ciljeve za transport električne energije i tekućeg i komprimiranog prirodnog plina (LNG i CNG) kako su definirani u NPF-u. Pregled ciljeva pokazat će kako je proces određivanja ciljeva bio uvjetovan orijentacijom Hrvatske prema pomorstvu i turizmu. Hrvatski početni ciljevi za minimalnu LNG infrastrukturu u morskim lukama te za cestovnu infrastrukturu za e-vozila ambiciozniji su od ciljeva Transeuropske osnovne mreže postavljene u AFI direktivi. Širenje morskih LNG infrastrukturnih ciljeva izvan Transeuropske osnovne mreže bilo je rezultat prepoznavanja potencijala infrastrukture alternativnih goriva za daljnji razvoj hrvatskih luka u dekarbonizaciji hrvatskih pomorskih obalnih usluga. Planirano pokrivanje dijelova mreže autocesta izvan Transeuropske osnovne mreže punjačima punog napajanja za e-vozila djelomično se temelji na procijenjenoj potražnji za e-punjenjem od strane turista.

  Konačno, planiranje infrastrukture alternativnih goriva je težak zadatak koji se temelji na neizvjesnosti potražnje tržišta, budućih cijena energije i tehnologiji koja se još uvijek razvija. Stoga je Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i NPF predvidio kontinuiranu reviziju ciljeva i mjera svake tri godine, temeljem novih informacija o razvoju tržišta. Prva prilika da se revidiraju ciljevi pomorskog prometa bit će prihvaćanje strategije linijskog pomorskog prometa, što je planirano najkasnije 2019. godine.