Sanja Ljubetić

• Rođena je u Rijeci 1982. godine. 2006. godine diplomirala je na  Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Nakon diplome, narednih 7 godina radila je u  odvjetničkom uredu gdje je iskusila rad u svim granama prava. 2009. godine položila je pravosudni ispit te je iste godine imenovana stalnim sudskim tumačem za engleski jezik. Od 2013. godine do danas radi u ACI d.d. na mjestu pravnog zastupnika, u kojem radu posebno mjesto zauzima problematika s kojom se društvo susreće po pitanju pomorskog dobra i sustava koncesija. Paralelno s radom u ACI d.d. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisala je  Poslijediplomski specijalistički studij iz prava društava i trgovačkog prava, a potom i Doktorski studij iz pravnih znanosti, u sklopu kojeg trenutno piše doktorski rad na temu Imovinskopravna problematika (ne) upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige.

   

   

  Izgradnja građevina i drugih objekata infrastrukture u lukama nautičkog turizma

   

  Ključne riječi: građevine, objekti infrastrukture, pomorsko dobro, luka nautičkog turizma, koncesija, potkoncesija

  Izgradnju građevina i drugih objekata infrastrukture na pomorskom dobru, s obzirom na njegovu pravnu prirodu kao općeg dobra, moguće je ostvariti samo kroz režim koncesije. Zakon o gradnji, osim ugovora o koncesiji ne predviđa drugi modus dokazivanja pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za nekretninu na kojoj nije moguće stjecanje stvarnih prava. Stoga, potencijalni investitor pravni interes dokazuje ugovorom o koncesiji za gospodarsko korištenje pomorskog dobra ili ugovorom o koncesiji za posebnu uporabu pomorskog dobra. Koncesija se zakonom izrijekom određuje kao pravo koje se stječe ugovorom, a sam sadržaj tog instituta, sa aspekta luka nautičkog turizma, predviđa korištenje pomorskog dobra sa korišenjem postojećih ili izgradnjom novih infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata. Zakon o prostornom uređenju pod pojmom infrastrukture podrazumjeva komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara. Luke nautičkog turizma, iako u svojoj osnovi egzistiraju u simbiozi sa pojedinom mikrolokacijom, po normativnom određenju u građevinskom i funkcionalnom pogledu čine cjelinu, što znači da se sa građevinskog aspekta imaju promatrati kao jedinstvena građevina. Pitanje izgradnje pojedinih građevina i objekata infrastrukture unutar koncesijskog obuhvata luke nautičkog turizma javlja se u pravilu u slučaju izgradnje nove luke nautičkog turizma ili u slučaju  cjelovite rekonstrukciju luke nautičkog turizma kao potrebe koja se javlja za trajanja koncesije uslijed dotrajalosti postojeće suprastrukture i infrastrukture odnosno potrebe za povećanjem postojećih kapaciteta. Na pitanje opravdanosti takve investicije odgovor mora dati studija gospodarske opravdanosti, čiji sadržaj, opet, ovisi o vrsti zahvata. Neovisno da li je riječ o izgradnji nove ili rekonstrukciji postojeće luke nautičkog turizma, koncesionaru najčešće predstoji dugotrajni postupak ishođenja dozvola kako bi se moglo pristupiti gradnji. Posebno mjesto u dokumentaciji koja se ima pribaviti prethodno pristupanju gradnji svakako pripada pisanoj suglasnosti davatelja koncesije. Uzevši u obzir zakonodavne promjene u području regulacije gradnje u posljednjih nekoliko godina, postavlja se pitanje da li će biti dostatno zatražiti tu suglasnost već temeljem idejnog projekta kao podloge za izdavanje lokacijske dozvole ili pak glavnog projekta, kao podloge za dobivanje građevinske dozvole. Pri razmatranju pitanja izgradnje građevina i drugih objekata infrastrukture u lukama nautičkog turizma, pažnju treba posvetiti i činjenici da je izgradnja pojedinih građevina i objekata infrastrukture, a posebice vodovodne, kanalizacijske i energetske mreže, zakonom izrijekom navedena kao jedna od vrsta posebne uporebe pomorskog dobra, za koju se dodijeljuje koncesija, u postupku koji se razlikuje od postupka koji se vodi za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Stoga se postavlja pitanje da li je koncesionar luke nautičkog turizma ovlašten izvoditi radove koji spadaju u izgradnju građevina i objekata infrastrukture i to vodovodne, kanalizacijske i energetske mreže i pod kojim uvjetima. S obzirom na postojeće uređenje koncesijskog odnosa u Zakonu o koncesijama, Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te podzakonskim propisima, promišljaju se mogući modeli kroz koje bi se u izgradnju građevina i objekata vodovodne i energetske mreže mogle uključiti treće osobe izvan koncesijskog odnosa. Razmatra se model promjene granica koncesije kao varijante za omogućavanje davanja koncesiju za posebnu uporabu pomorskog dobra trećim osobama u cilju zadovoljenja potrebnih infrastrukturnih uvjeta. Posebno se analizira  moguća primjena modela potkoncesije kao jednog od normativnih rješenja prijenosa vršenja određenih prava i obveza koja pripadaju koncesionaru iz koncesije na treću osobu te se razrađuje bitan sadržaj takvog ugovora uslijed nedostatka detaljnijeg uređenja navedenog instituta.