Upravljanje i organizacija prekograničnih prijevozničkih usluga kroz Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS): od teorije do prakse
Autor: Dr. Simone Carrea
Uredba EZ 1082/2006 uvela je mogućnost državama članicama, regionalnim i lokalnim vlastima da uspostavljaj europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS), instrument koji ima pravnu osobnost, a čiji je cilj olakšati i promicati teritorijalnu suradnju između svojih članova u svrhu jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne povezanosti.
Širina zadaća koje se mogu povjeriti EGTS-ima, otvorenost članstva prema privatnim pravnim subjektima (nedavno uvedena Uredbom EU 1302/2013 kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba EZ 1082/2006), kao i povećana mogućnost primanja potpore od strane europskih i nacionalnih fondova, čine ovaj novi pravni instrument naročiti privlačnim za uspostavu suradnje u području prometa. Doista, nekoliko EGTS-a već je (ili će uskoro biti) uspostavljeno s ciljem organizacije i poboljšanja prijevoza na teritoriju uključenih partnera. U tom smislu možemo primjerice spomenuti (A) EGTS Srednjoeuropski transportni koridor (CETC), koji je uspostavljen radi promicanja pristupačnosti prometa duž sjeverno-južne osi multimodalnog prijevoza od baltičkog do jadranskog mora i eventualno uz potencijalnu granu koridora prema Crnom moru, povećavajući kompatibilnost transportnih infrastruktura među uključenim regijama, osiguravajući potpore i poboljšavajući uvjete za razvoj intermodalnih prometnih veza te tako šireći ekološki prihvatljiva rješenja, te pokrećući radove i izvođenje preliminarnih studija izvedivosti koridora CETC – Ruta 65; (B) Interregionalni EGTS savez za Rajnsko-alpski koridor, utemeljen s ciljem poboljšanja usluga prijevoza duž Rajnsko-alpskog koridora, između Amsterdama i Genove; (C) projekt EGTC Inforailmed koji za cilj ima poboljšanje usluga željezničkog prijevoza u prekograničnom području koje obuhvaća područja talijanske regije Ligurije, francuske regije Provence-Alpes-Côte d’Azur i Kneževine Monako, gdje se trenutno državne granice ne mogu prijeći bez ponovnih pretovara uslijed nedostatka koordinacije i interoperabilnosti željeznica na različitim stranama granica.
U kontekstu navedenog, ovaj rad ima za cilj procijeniti važnost EGTS-a za upravljanje i organizaciju prekograničnog prometa kao i za upravljanje prometnim infrastrukturama na području Europske unije i potencijalno zainteresiranih trećih država. U tom je pogledu svrha ove analize dvostruka, utoliko što se sastoji od (a) teorijske pravne analize glavnih značajki novog instrumenta koji ga čine posebno pogodnim za upravljanje i organizaciju prekograničnog prijevoza, kao i (b) detaljne studije slučaja spomenutog nedavno uspostavljenog Regionalnog saveza EGTC za Rajnsko-alpski koridor.
U okviru prvog dijela rad će se usredotočiti na ispitivanje odredbi Uredbe EZ 1082/2006 koja se čini najznačajnijom u svrhu organiziranja i upravljanja prekograničnim prometnim uslugama, kao što su (i) (nedavna) otvorenost prema članstvu u EGTS-ima i privatnim subjektima kojima su povjerena poslovanja od općeg gospodarskog interesa (članak 3. stavak 1. e, uveden Uredbom EU 1302/2013), što predmetni instrument čini posebno prikladnim za uspostavljanje javno-privatnih partnerstva u području prometa; (ii) mogućem pristupu članova iz trećih država ili prekomorskih država ili teritorija (članak 3.a), što proširuje teritorijalni opseg suradnje koji se može ustanoviti putem predmetnog instrumenta; (iii) mogućnost financiranja aktivnosti EGTS-a putem sredstava EU i/ili nacionalnih fondova; (iv) sveobuhvatnost zadataka koji se mogu povjeriti EGTC-ima, koji moraju biti u nadležnosti svojih članova prema njihovom nacionalnom pravu; (v) mogućnost dodjeljivanja EGTS-ima upravljanje prometnim infrastrukturama, uključujući nadležnost za definiranje uvjeta korištenja te tarife i pristojbe koje plaćaju korisnici (članak 7. stavak 4.); (vi) mogućnost EGTS-a da dodjeljuje javne ugovore u skladu s Direktivom EU 2014/24 / EU (čl. 39.), što povećava sposobnost novog pravnog instrumenta za učinkovito organiziranje prijevozničkih usluga u prekograničnom području, npr. stjecanjem interoperabilnih uređaja kompatibilnih s (potencijalno) različitim pravnim standardima na snazi na teritorijima država uključenih u suradnju.
Na temelju takvog teorijskog i preliminarnog uvoda, drugi dio rada će se usredotočiti na studiju slučaja EGRR Međuregionalnog saveza za Rajnsko-alpski koridor EGTS, koji je kao što je već rečeno – uspostavljen kako bi se olakšalo i promicalo teritorijalnu suradnju među njegovim članovima i zajednički osnažilo i koordiniralo teritorijalni i integrirani razvoj multimodalnog Rajnsko-alpskog koridora (između Amsterdama i Genove), iz regionalne i lokalne perspektive. U tu svrhu EGTS bi trebao potaknuti zajedničku razvojnu strategiju za multimodalni Rajnsko-alpski koridor, usmjeravati sredstva za aktivnosti i projekte vezane uz koridore, pružiti središnju platformu za međusobno informiranje i razmjenu najbolje prakse, te poboljšati vidljivost i promociju koridora. Nadalje, analiza članica EGTS-a jasno ilustrira sposobnost novog instrumenta da se uključe svi različiti čimbenici koji se bave upravljanjem prometnim pitanjima prekograničnog područja, kao što su lučke uprave (npr. luke Rotterdam i Antwerpen), lokalne samouprave (npr. grad Mannheim) regionalne samouprave (npr. regija Piemonte), ostali javni subjekti (npr. Regionalverband Mittlerer Oberrhein, Metropolregion Rhein-Neckar) i privatni subjekti (npr. Uniontrasporti, Duisport-Gruppe).
Zaključno, gore navedena dva dijela zajedno će pokazati, kako iz pravnog, tako i iz praktičnog kuta, da je EGTS posebno prikladan pravni instrument za upravljanje i unaprjeđenje prekograničnih usluga prijevoza, ne samo zbog svog svoje prilagodljivosti (što se tiče i njegovih potencijalnih zadaća i teritorijalnog opsega), već i zbog svoje sposobnosti uključivanja svih različitih sudionika (javnih i privatnih) koji se bave upravljanjem prekograničnim područjem od njihovog interesa.
