Željeznička infrastruktura i željeznički promet tradicionalno i povijesno su od nacionalnog i strateškog interesa svake države što objašnjava ponešto sporije liberalizacijske procese u odnosu na neke druge mrežne djelatnosti na zajedničkom tržištu Europske unije, kao što su primjerice elektroničke komunikacije. Prioritet Europske unije je ostvarenje Single European Railway Area (SERA) kao načina dugoročnog osiguranja konkurentnosti željezničkog prometa. To je moguće pojednostavljenjem postupaka pružanja željezničkih prijevozničkih usluga, podizanjem kvalitete željezničkih i prijevozničkih usluga, te uklanjanjem tržišnih neuspjeha koji mogu biti razlog neučinkovitog raspolaganja javnim sredstvima.
Politički i gospodarski je izazov povećati trendove korištenja željezničkog prijevoza, kako putničkog tako i teretnog u budućnosti. Nedovoljno ulaganje u željezničku infrastrukturu i željeznički vozni park tijekom posljednjih dvadesetak i više godina, osobito od strane novih država članica EU, dovelo je do smanjene atraktivnosti željezničkog prometa, zastarijevanja osnovnih sredstava rada te preusmjeravanje na druge prometne grane a osobito cestovni promet.
Način promjene ovih trendova je modernizacija željezničke infrastrukture i podizanje prometnih brzina. Vrlo brzi putnički vlakovi, tamo gdje su dostupni, postaju sve atraktivnije prijevozno sredstvo u odnosu na europski međugradski zračni promet.
Povećanje učinkovitosti željeznice, moguće je otvaranjem tržišta za nove prijevoznike za što je potrebno osigurati neovisnost upravitelja željezničke infrastrukture i upravitelja željezničkih uslužnih objekata. Navedeno se ostvaruje računovodstvenim razdvajanjem između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika ukoliko su isti vertikalno integrirani gospodarski subjekt, odnosno strukturnim razdvajanjem istih u zasebna trgovačka društva. EU je u posljednjih petnaestak godina donijela tri pravna okvira kojima se ojačava uloga regulatornih tijela i osigurava jednak pravni položaj prijevoznika na tržištu osobito kroz neovisnost dodjele prometnih kapaciteta i određivanja naknada za njihovo korištenje. Uz navedeno, organiziraju se modeli sufinanciranja izgradnje nove i poboljšanja postojeće željezničke infrastrukture sredstvima EU fondova, podizanja interoperabilnosti i sigurnosti na razini EU što bi trebalo olakšati prekogranični promet, osobito na dužim teretnim trasama, tzv. paneuropskim koridorima.
Uloga regulatora općenito je promicanje tržišnog natjecanja uklanjanjem prepreka i funkcioniranja tržišta osobito prethodnom regulacijom tržišta željezničkih usluga, te poticanje učinkovite uporabe željezničke infrastrukture. Regulator promiče i interese korisnika željezničkih usluga osiguravanjem pristupa istima u skladu sa zakonom, osiguravanjem transparentnog postupanja upravitelja infrastrukture i uslužnih objekata, osiguravanjem pravne zaštite podnositeljima zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta uključivo i rješavanje sporova prema potrebi. U tom pogledu regulatorno tijelo rješava po prigovoru stranaka u vezi s izvješćem o mreži, postupkom primjene izvješća o mreži, postupkom dodjele kapaciteta te drugim uvjetima pristupa i naknada za željezničke usluge. Među ostalim poslovima, regulator trajno nadzire stanje tržišnog natjecanja na tržištu željezničkih usluga za što ima ovlast prikupljati potrebne podatke od tržišnih sudionika. Regulatorno tijelo zaduženo je i za zaštitu prava putnika na način propisan odgovarajućom Uredbom EU o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu. U tu svrhu može obavljati inspekcijski nadzor i rješavati po prigovoru putnika protiv odluka željezničkih prijevoznika. Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga propisane su i odgovarajuće prekršajne odredbe u svrhu zaštite prava putnika.
Razmjerno ograničena učinkovitost povijesnih davatelja prijevozničkih usluga i željezničkih usluga uglavnom je posljedica nepostojanja konkurencije koja bi potaknula unutarnja restrukturiranja i smanjila potrebe za tradicionalno velikim subvencijama iz državnog proračuna.
Kombiniranje otvorenog pristupa neophodnim željezničkim resursima i otvorenog javnog poziva za obavljanje usluga javnog prijevoza putnika omogućuje, sukladno stavovima koje zastupa Europska komisija, daljnje otvaranje tržišta kao što je već ostvareno u međunarodnom teretnom i putničkom prometu. Novi, četvrti željeznički okvir EU koji je u pripremi trebao bi povećati interes korisnika željezničkog prijevoza i učiniti ovu prometnu granu konkurentnijom u odnosu na cestovni i zračni promet. Veći broj tržišnih takmaca trebao bi potaknuti produktivnost, specijalizaciju i inovativne poslovne modele uz veću uporabu informacijskih tehnologija. To bi trebalo doprinijeti povećanju putnika i tereta te novom zapošljavanju u željeznici i povezanoj industriji.
