Upute suradnicima
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu objavljuje radove ponajprije iz područja pravnih i društvenih znanosti. Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta autor smije objaviti u drugim publikacijama samo uz dopuštenje uredništva, ali i u tom slučaju samo uz jasnu naznaku o njihovu objavljivanju u Zborniku.
Uz naslov rada treba navesti ime, prezime i titulu autora, naziv i adresu ustanove u kojoj radi, odnosno kućnu adresu te adresu elektroničke pošte.
Radovi trebaju biti opsega od 30 000 do 55 000 znakova.
Radovi podliježu dvostrukom anonimnom recenzijskom postupku te se razvrstavaju u sljedeće kategorije:
1) izvorni znanstveni rad – rad koji se odlikuje izvornošću zaključaka ili iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja
2) pregledni znanstveni rad – rad koji sadržava temeljit i obuhvatan kritički pregled određene problematike, no bez veće izvornosti rezultata
3) prethodno znanstveno priopćenje – rad koji sadržava prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad te
Radovima se prilaže uvodni sinopsis od najviše deset redaka, popis do pet ključnih riječi te sažetak do jedne kartice. Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa. Rukopisi se ne vraćaju.
Glavni tekst i bilješke pišu se istim fontom (Times New Roman). Treba voditi računa o tome da font bude ujednačene veličine u glavnom tekstu (12) i u bilješkama (10) te da se uklone suvišne bjeline. Koriste se sljedeći “navodnici” i ‘polunavodnici’, a osobito treba izbjegavati suvišna isticanja (kosa i masna slova, podcrtavanje, verzal), pogotovo u kombinaciji s navodnicima. Latinski izrazi i kratice uvijek se pišu kosim slovima (sui generis, infra, op. cit., ibid.), a mogu i riječi iz drugih stranih jezika ako se ne ističu na koji drugi način. Brojke koje označavaju bilješke nikada nisu ukošene i, ako su na kraju rečenice, dolaze iza točke. Treba paziti da se ne ukosi interpunkcija iza riječi, sintagme ili rečenice koju se želi istaknuti (npr. zagrade).
Ne objavljuje se popis literature, već se cjeloviti podaci o njoj navode u bilješkama, i to prema sljedećim pravilima:
Pri prvom navođenju daje se iscrpan opis bibliografske jedinice koji u pravilu sadržava ime/imena autora, naziv djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice na koju se upućuje. Za sve vrste publikacija navodi se prezime pa inicijal imena autora (različiti autori odvajaju se točkom sa zarezom), naziv djela piše se kosim slovima (naslovi knjiga, članaka), a različiti podaci odvajaju se isključivo zarezima i navode uvijek istim redoslijedom. Ako se piše hrvatskim jezikom, gdje god je to moguće treba davati podatke na hrvatskome jeziku (npr. treba dati prednost str. nad p. (page), sv. nad Vol. (volume), br. nad n. (number)ili No (numero)i sl.), osim u slučaju uobičajenih latinskih kratica (ibid., op. cit., loc. cit., et al., vol. (volumen)i sl.) – poželjne su sve latinske kratice ako su dosljedno upotrebljene.
Primjeri:
1. Knjige
Prvo navođenje:
Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać, A., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 156.
Prilikom ostalih navođenja, ako se ne može upotrijebiti samo ibid. s brojem stranice ili loc. cit., onda se obvezno poziva na bilješku u kojoj je prvo navođenje. Također, navodi se samo prezime autora; a ako ih je više od troje, onda samo prezime prvog autora i kratica et al.
Alinčić et al., op. cit. u bilj. 10, str. 157.
2. Časopisi
Prvo navođenje:
Skorupan Wolff, V., Vađenje potonulih stvari u hrvatskom pravu de lege lata i de lege desiderata, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 60, br. 3-4, 2010., str. 693 – 746.
Ostala navođenja (prema navedenim pravilima):
Skorupan Wolff, op. cit. u bilj. 10, str. 730.
Ako se u istoj bilješci prvi put navodi više različitih djela istog autora, onda se to citira na sljedeći način:
Skorupan Wolff, Vađenje…, op. cit. u bilj. 10, str. 730.
3. Mrežni izvori
Mrežni izvori podliježu svim navedenim pravilima, s tim da su obvezni samo mrežna poveznica i datum pristupa izvoru. Naravno, moraju se navesti svi poznati podaci. Mrežna se poveznica ne ističe ni na koji način.
Convention on the Rights of Persons with Disabilities, http://www.un.org/disabilities/default.asp?navid=13&pid=150 (15. ožujka 2010.).
Ako se pak u glavnom tekstu navodi o čemu je riječ, onda u bilješci može biti samo:
Usp. http://www.un.org/disabilities/default.asp?navid=13&pid=150 (15. ožujka 2010.).
4. Pravni akti
Nazivi akata ne pišu se kosim slovima. Treba pisati pune nazive službenih listova, a ne kratice. Npr.:
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 6/2007, 3/2008, 5/2008.
Čl. 61. i 62. Ustava RH, Narodne novine, br. 85/2010.
O časopisu
Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u sljedećim bazama podataka: Index to foreign legal periodicals, Drant – Droits antiques, Kriminologija in kazensko pravosodje – CRIM, Scopus i Worldwide Political Science Abstracts.
