Organizator

• Akademija pravnih znanosti Hrvatske

  Akademija pravnih znanosti Hrvatske je neprofitna udruga građana utemeljena odlukom 52 utemeljitelja udruge, ujedno i njenih prvih redovitih članova, na Osnivačkoj skupštini 7. studenog 2001.g. Osnivačka skupština je održana u vrijeme obilježavanja 225. godišnjice postojanja i djelovanja Pravnog fakulteta u Zagrebu, naše najstarije znanstvene i nastavne pravne institucije. Po Statutu, Akademija ima redovite članove, počasne članove, i suradnike. Redovitim članom Akademije može postati državljanin Republike Hrvatske koji ima doktorat znanosti iz područja društvenih znanosti, koji se bavi pravnom znanošću i koji svojim znanstvenim radom u polju prava (objavljeni znanstveni radovi u referentnim časopisima i publikacijama sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima i sl.) značajno doprinosi razvitku hrvatske pravne znanosti. Počasni član Akademije može biti pravni znanstvenik koji nije državljanin Republike Hrvatske, koji je svojim radom dao značajni doprinos razvitku hrvatske pravne znanosti i/ili njenom ugledu u inozemstvu. Suradnik Akademije može biti državljanin Republike Hrvatske koji ima doktorat ili magisterij iz područja društvenih znanosti i bavi se pravnom znanošću. Broj redovitih članova, počasnih članova i suradnika ograničen je Statutom na 140, 15 i 70 pravnih znanstvenika. Broj članova Akademije postupno se povećavao tako da ona s današnjim danom ima 133 redovita člana i 26 suradnika. Predsjednik Akademije je prof. emeritus dr. sc. Željko Horvatić.

  Akademija je samostalno i u suradnji s drugim udrugama organizirala niz znanstvenih i stručnih skupova na kojima su obrađivane aktualne teme poput suzbijanja korupcije, medicinski potpomognute oplodnje, suđenja za ratne zločine, lokalne samouprave i decentralizacije. Osim organiziranja znanstvenih i stručnih skupova, Akademija je aktivno sudjelovala u provedbi znanstvenih istraživanja (sudska i zakonska politika istraživanja, zajednički zločinački pothvat u međunarodnom kaznenom pravu i sl.). Akademija intenzivno surađuje s brojnim relevantnim i utjecajnim institucijama i udrugama kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske,  Akademija šumarskih znanosti, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu itd. Akademija se vrlo često oglašavala i putem priopćenja za javnost u vezi spornih pitanja kao što su razgraničenje između Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu, predloženi paket zakona s područja znanosti i visokog obrazovanja, stanja pravnog sustava RH nakon pridruživanja EU itd. Također, valja naglasiti da članovi Akademije obnašaju niz istaknutih i odgovornih funkcija ne samo u znanstvenim institucijama već i u javnom i političkom životu Republike Hrvatske. Među članovima Akademije ima nekoliko profesora emeriti, akademika, sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava. Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović također je jedan od utemeljitelja i redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske.

  Suorganizatori

  Pravni fakultet u Zagrebu

  Pravni fakultet osnovan je 1776. godine kao najstariji od četiri pravna fakulteta u zemlji i kao jedna od najstarijih ustanova u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Dok s ponosom njeguje svoju dugu i bogatu tradiciju, ujedno nastoji biti suvremena ustanova promičući vrhunsko znanstveno istraživanje i obrazovanje. Pravni fakultet nudi sedam različitih vrsta studija – tri pravna, tri iz područja socijalnog rada i jedan iz javne uprave.

  Misija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je obrazovanje kompetentnih stručnjaka u području prava, socijalnog rada i javne uprave koji će svojim znanjem i vještinama unaprijediti praksu, obrazovanje te znanstveno istraživački rad u navedenim područjima. Fakultet već dugi niz godina ima priliku upisivati najbolje studente iz cijele Hrvatske, ali i iz inozemstva, uz nastojanje da razvija studijske programe na svim razinama studija temeljene na najnovijim znanstvenim i istraživačkim rezultatima, najvišim stručnim standardima i etičkim načelima. Fakultet nastoji promicati izvrsnost kroz međunarodnu suradnju i stvoriti poticajno intelektualno okružje za uspješno učenje i istraživanje te osobno usavršavanje. Fakultet ima ugovorenu suradnju s više od 130 akademskih institucija diljem Europe i na drugim kontinentima. Njegovi članovi sudjeluju u radu stranih znanstvenih ustanova i razvijaju suradnju sa znanstvenicima u drugim zemljama. Knjižnica Fakulteta je osobita vrijedna za znanstvenoistraživački rad. Posjeduje oko 200,000 naslova iz svih područja prava, uključujući i brojne raritete, a s obzirom na njihov broj, raznolikost i kvalitetu, ona spada u najbolje pravne knjižnice u ovom dijelu Europe.

  U okviru nastavne i znanstvene djelatnosti te stručnog rada u znanstvenom području obuhvaćenom studijskim programima Pravnog fakulteta provode se znanstveni i stručni projekti, elaborati, studije, organiziraju domaći i međunarodni znanstveni i stručni skupovi i savjetovanja te pružaju programi stručnog cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Fakultet obavlja i dodatne djelatnosti koje služe navedenim osnovnim djelatnostima i koje se obavljaju u manjem opsegu, a osiguravaju cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja s najvišom razinom organiziranosti i javne odgovornosti.

  U svom trećem stoljeću postojanja, Pravni fakultet u Zagrebu izvor je hrvatskog nacionalnog duha i slobodne misli, čuvar hrvatske kulture i predstavnik hrvatske pravne škole kao jedno od središta srednjoeuropske pravne tradiciji, te je kao takav istaknut u zemlji i u svijetu. Njegovi članovi znatno doprinose stvaranju hrvatskog pravnog sustava, uspostavi pravne države i obrazovanju novih generacija pravnika na najboljim europskim tradicijama.

  Međunarodni Institut za pomorsko pravo

  

  Međunarodni Institut za pomorsko pravo utemeljen je 1988 pod pokroviteljstvom Međunarodne pomorske organizacije, kao specijalizirana agencija Ujedinjenih Naroda (tmeljem međunarodnog sporazuma između IMO i Vlade Republike Malte).

  Institut je međunarodni centar za izobrazbu specijalista pomorskog prava. Institut također pridonosi razvoju i diseminaciji znanja i ekspertize iz područja međunarodnog pomorskog prava, s posebnim naglaskom na postupke međunarodnog uređivanja pitanja sigurnosti i učinkovitosti prijevoza i sprječavanju pomorskog zagađenja.

  Odgovarajuće kvalificiranim kandidatima, osobito iz zemalja u razvoju, Institut pruža okruženje za napredno osposobljavanje, učenje i istraživanje međunarodnog pomorskog prava. Institut se također usredotočuje na zakonodavne tehnike, čime želi pomoći onima koji sudjeluju u postupku preuzimanja pravila međunarodnih ugovora u domaće pravo.

  Iako mnoge razvijene države imaju razuman broj pravnih stručnjaka, nemaju uvijek potreban broj osoba s potrebnom specijalizacijom ili ekspertizom u području pomorskog prava. Kako bi odgovorio ovim zahtjevima, IMO je u važan dio svog programa suradnje uključio projekte pružanja tehničke pomoći i savjetovanja u pitanjima pomorskog prava i zakonodavstva. Pod tim programom, državama će se na njihov zahtjev pružiti savjetovanje i pomoć u vezi planiranja i pripreme novog ili izmijenjenog zakonodavstva. Takvo savjetovanje i pomoć pružaju IMO-ovi interregionalni savjetnici, ili, kad je moguće, privremeni konzultanti ili stručnjaci uključeni u savjetovanje s Vladom.

  IMLI održava snažne institucionalne veze s nacionalnim i međunarodnim organizacijama i privrednim subjektima u području prijevoza. Organizacije kao što su Fundacija Nippon (Nippon Foundation), IMO i CMI (međunarodni pomorski odbor) nisu jedini izvori potrebnih stipendija za IMLI-jeve studente, već također osiguravaju Institutu iminentne gostujuće znanstvenike iz područja pomorskog prava. Bivši predsjednik CMI-ja, g. Patrick Griggs, jedna je od osoba koja je poklonila svoje  dragocjeno vrijeme nastavi na Institutu. Druge takve organizacije koje pružaju vrijednu podršku Institutu su Europska unija, Međunarodna organizacija rada (ILO, Odjel pomorske industrije) i Komisija UN-a za trgovinu i razvoj.

  Tim više, Institut održava vezu s nacionalnim pomorskim udruženjima, kao što je Britansko udruženje za pomorsko pravo, Singapursko udruženje za pomorsko pravo, Slovensko udruženje za pomorsko pravo, Kanadsko udruženje za pomorsko pravo i Američko udruženje za pomorsko pravo. Upravo ove veze s nacionalnim i međunarodnim organizacijama čine okosnicu IMLI-ijevog položaja kao prvenstveno obrazovne institucije međunarodnog pomorskog prava.